REPOST: Društvo arhitekata Splita
Udruženje arhitekata Međimurja se u potpunosti slaže s Zahtjevom za nadopunu Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću za Zakon o prostornom uređenju upućenom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od strane Društva arhitekata Splita.
Upućen je zahtjev Povjereniku za informiranje RH i Službeniku za informiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine:
Ovim putem se traži nadopuna Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću za Zakon o prostornom uređenju (od 17. listopada 2025.), s obzirom na očigledne nedostatke u objavljenom dokumentu, koji se može smatrati neadekvatnim, nedovoljno argumentiranim i u suprotnosti s člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22).
Naime, u okviru savjetovanja s javnošću zaprimljeno je gotovo 1.700 primjedbi i komentara od čega veliku većinu čine podnesci od strane relevantnih stručnjaka i institucija: županijskih zavoda za prostorno uređenje, Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih urbanista, sveučilišnih profesora, te iskusnih prostornih planera.
Međutim, u roku od svega 13 dana Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Izvješće u kojemu je na čak 313 primjedbi naveden status „Primljeno na znanje“, dok se u velikom broju slučajeva i sam odgovor svodi na istu frazu – „Primljeno na znanje“. Osim toga, i formalni odgovori, tamo gdje su dani, sadržajno su nedostatni, često ograničeni na općenite ili proceduralne formulacije koje ne odgovaraju na suštinu iznesenih primjedbi. Time se propušta ispuniti stvarna svrha savjetovanja s javnošću – razmjena argumenata i unaprjeđenje propisa kroz stručno sudjelovanje – te se postupak svodi na puku formalnost.
Ovakav način postupanja ne ispunjava obveze Ministarstva sukladno članku 11. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), prema kojem je tijelo javne vlasti dužno:
„izraditi i objaviti izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću, s obrazloženjima o tome u kojoj su mjeri i na koji način primjedbe i prijedlozi prihvaćeni ili nisu prihvaćeni“.
Kako bi se ilustrirala ozbiljnost propusta, u nastavku se navode samo neki nasumično odabrani primjeri iz Izvješća – iako bi se jednaka analiza mogla provesti na desecima, ako ne i stotinama drugih slučajeva:
- Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije
a) Ukazivanje na nepostojanje definicije pojmova „plan nove generacije“ i „prostorni plan nove generacije“.
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Umjesto da pojasni pravnu i operativnu upotrebu tih pojmova, Ministarstvo ih ostavlja nedefiniranim, čime se otvara prostor za proizvoljna tumačenja u budućoj provedbi Zakona.
b) Upozorenje na prekratke rokove i nepostojanje rokova Ministarstva za izdavanje suglasnosti.
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Ova primjedba otvara pitanje provedivosti Zakona u praksi. Ministarstvo ju je ignoriralo bez ikakvog razmatranja mogućih posljedica.
- Jelena Borota
Primjedba upozorava da su definicije prometnih površina i osnovne infrastrukture nedostatne i da potiču nastavak neplanske izgradnje.
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Riječ je o stručno utemeljenoj primjedbi urbanističke prirode koja direktno ukazuje na posljedice na prostor. Izostanak obrazloženja onemogućava javnost da shvati razloge neprihvaćanja.
- Gorana Ljubičić
Opća, ali jasna stručna kritika Zakona koji marginalizira urbanističko planiranje i omogućava gradnju bez planiranja.
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Premda se radi o kritici općeg karaktera, zakonodavac je bio dužan komentirati barem načelne postavke i svrhu normativnog rješenja.
- Gorana Barbarić / JU Zavod za prostorno uređenje Grada Splita
Primjedba upozorava na moguću ustavnopravnu spornost odredbe o obvezujućim mišljenjima Ministarstva (povreda načela trodiobe vlasti).
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Ovdje se radi o pitanju ustavnosti, što zahtijeva obrazložen stav Ministarstva, a ne šablonski odgovor.
- Kristina Perkov
Primjedba na definiciju „izgrađene infrastrukture“, koja može de facto ozakoniti nezakonito izvedenu infrastrukturu.
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Primjedba upozorava na izravnu koliziju s važećim propisima o građenju, no Ministarstvo ju ignorira bez ikakvog objašnjenja.
- Istarska županija
Detaljno obrazložena primjedba o koliziji Zakona o prostornom uređenju s posebnim propisima (Zakon o turizmu, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu).
Odgovor: „Primljeno na znanje“.
Primjedba je pravno i sadržajno izrazito snažna (pozivanje na načelo lex specialis derogat legi generali), no Ministarstvo nije pružilo nikakav komentar ni pojašnjenje, čime izravno narušava pravnu sigurnost.
- Gojko Berlengi
Opsežna stručna primjedba koja sadrži konkretne argumente, analitička pitanja i prijedloge poboljšanja zakonskog teksta, uključujući:
- potrebu za izradom ažuriranog Izvješća o stanju u prostoru RH kao stručne podloge za donošenje novog Zakona,
- prijedloge za poboljšanje obrazloženja zakona i argumentiranja pojedinih rješenja,
- upozorenja na moguće proturječnosti s međunarodnim preporukama,
- pitanja kriterija za utvrđivanje građevinskih područja u obalnom pojasu,
- prijedlog izrade jedinstvene stručne podloge za obalno područje kao područje od posebnog državnog interesa.
Odgovor: „Primljeno na znanje.“
Primjedba sadrži više razrađenih i meritornih prijedloga koji su po svojoj prirodi prikladni za razmatranje i relevantni. Ministarstvo je bilo dužno obrazložiti razloge za (ne)prihvaćanje barem glavnih tematskih cjelina. Izostanak ikakvog dodatnog obrazloženja narušava povjerenje javnosti u smislenost sudjelovanja u postupku donošenja propisa. Primjedba se odnosi na strateška pitanja za sustav prostornog uređenja, što znači da ne može biti odbačena bez minimalnog očitovanja Ministarstva.
S obzirom na obim od gotovo 1.700 pristiglih primjedbi, rok od samo 13 dana nije bio dovoljan za ozbiljnu i sadržajnu analizu svake pojedine primjedbe. Čak i uz maksimalnu angažiranost raspoloživih djelatnika, postupak je očito proveden prvenstveno formalno, bez stvarne namjere razmatranja sadržaja. Takav pristup potpuno je u suprotnosti s osnovnim ciljem savjetovanja s javnošću – uključivanjem stručne javnosti u kvalitetno oblikovanje zakonskih rješenja.
Ovakvo postupanje stvara dojam da je zakonodavni proces bio unaprijed određen, a da je savjetovanje s javnošću provedeno samo radi zadovoljavanja forme.
Time se ozbiljno narušava povjerenje stručne i šire javnosti u svrhu javnih savjetovanja i umanjuje vrijednost stručnog rada svih sudionika koji su svoje vrijeme i znanje uložili u pripremu kvalitetnih prijedloga.
Sukladno navedenom, traži se da Ministarstvo:
- ponovno razmotri zaprimljene primjedbe i prijedloge te za svaku dostavi jasno, individualno i argumentirano obrazloženje,
- nadopuni i objavi revidirano Izvješće o provedenom savjetovanju u skladu s člankom 11. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama,
- te odgodi upućivanje Zakona u saborsku proceduru dok se Izvješće ne ispravi i ne postane vjerodostojan dokument koji odražava stvarni tijek i sadržaj savjetovanja.
U ime Predsjedništva DAS-a
Marko Klarić, mag.ing.arh.urb
Predsjednik